Home / Vesti / Odlazak lekara u Nemačku
lekara

Odlazak lekara u Nemačku

Beograd — U Nemačkoj se, u poslednje dve godine, zaposlilo 530 naših lekara. Doveli smo se u situaciju da nemamo čime da zadržimo stručnjake, pišu Novosti.

Lekari u sve većem broju pakuju kofere i odlaze. Najčešće u Nemačku i Sloveniju, ali i na Maltu, u skandinavske zemlje, na Bliski istok. Samo od početka godine sertifikate dobre prakse koji su im neophodni za zapošljavanje u inostranstvu iz Lekarske komore Srbije uzelo je čak 800 lekara.
Među njima je najviše mladih doktora stomatologije, opšte medicine, koji u svet kreću pravo sa evidencije Nacionalne službe za zapošljavanje, ali ima i anesteziologa, hirurga, kardiohirurga, koji napuštaju svoja radna mesta na klinikama.

Žašto odlazi dosta lekara?

Profesorka dr Tatjana Radosavljević, direktorka LKS, kaže da nema povratnu informaciju koliko je njih zaista i otišlo, ali računa da kad jednom odluče da napuste zemlju pre ili kasnije to i učine:

“Svakog dana potpisujem po tri-četiri sertifikata kojima naši lekari u inostranstvu dokazuju da su upisani u LKS i da nisu osuđivani pred sudom časti. Taj trend je počeo od prošle jeseni. Ranije smo izdavali jedan-dva sertifikata mesečno. Izveštaji koje dobijamo od Lekarske komore Nemačke pokazuju da se tamo u poslednje dve godine zaposlilo 530 lekara iz Srbije, a njih 67 je uspelo da napravi svoju privatnu praksu! To je tragedija za našu državu. Doveli smo se u situaciju da nemamo čime da zadržimo stručnjake: nema radnih mesta, a plate lekara su ovde od četiri do sedam puta manje nego, recimo, u Nemačkoj”.
Naši lekari sada lakše dolaze do posla u inostranstvu. Nemačka, koja se suočava sa deficitom lekara jer njeni odlaze u Ameriku i Englesku, više ne traži nostrifikaciju diplome, a uslov je samo znanje jezika.

“Nažalost, sve je izraženiji trend odlaska lekara iz Srbije, kao i iz drugih siromašnijih zemalja”, potvrđuje dr Dragan Cvetić, predsednik Sindikata lekara i farmaceuta Srbije i anesteziolog u KBC “Bežanijska kosa“. “Ono što nas razlikuje od drugih država jeste apsurd da u isto vreme imamo i manjak lekara u praksi, posebno specijalista anesteziologije, radiologije, patologije, i višak lekara koji godine gube na birou za nezaposlene. Kada se uzme u obzir da je prosečna plata specijaliste oko 700 evra, a da su uslovi u kojima radimo ispod standarda, sve je mnogo jasnije. Ako se ovako nastavi, a ne vidim da se nešto menja, osim nagore, kada uđemo u EU i kada praktično ne bude nikakvih prepreka za zapošljavanje van zemlje, ostaćemo bez kvalitetnih lekara, i teško ćemo popuniti ta upražnjena mesta, jer zbog ovakvih plata i uslova rada nećemo biti interesantni čak ni za kolege iz Afrike i Azije”.

Profesorka Radosavljević podseća da je Poljska u prvih šest meseci po ulasku u EU ostala bez 3.000 lekara, a to bi, kaže, moglo da se dogodi i nama:

“Naš dodatni hendikep je nepovoljna starosna struktura u zdravstvu. Gotovo 50 odsto lekara starije je od 50 godina, a u narednih od pet do sedam godina više od 60 odsto specijalista odlazi u penziju. Godinama su radna mesta koja su se upražnjavala odlaskom u penziju gašena. Ministarstvo zdravlja je napokon shvatilo da je to bila greška i sada se kadar podmlađuje, ali trebalo bi ponovo razmisliti o uvođenju volonterskih specijalizacija, jer bi to bio najbrži put da se iškoluje kadar. Naši lekari koji pravo sa biroa odu u Nemačku tamo odmah dobijaju specijalizaciju”.

Da li postoji rešenje?

Doktor Cvetić se pribojava da smo i za takve poteze zakasnili, i da će se neminovno pojaviti vakuum:

“Specijalizacije traju četiri-pet godina, a i posle toga je taj lekar u svojoj struci ‘početnik’ i on treba da zameni nekog sa 30 godina iskustva. To nije isti kvalitet”.
Skupo školovanje
Na evidenciji Nacionalne službe za zapošljavanje nalazi se više od 2.300 lekara. Za školovanje svakog od njih naša zemlja izdvojila je oko 100.000 evra.
Nemci traže 5.500 doktora
Nemačkoj nedostaju lekari zato što se u poslednje vreme u ovoj zemlji otvaraju brojne nove zdravstvene ustanove. Trenutna “potražnja“ je za 5.500 lekara, a očekuje se da u bliskoj budućnosti bude – 20.000. Najviše se traže internisti, hirurzi, ginekolozi i anesteziolozi.

Uz visoke plate, nudi se i godišnji odmor od 31 dana, pomoć u pronalaženju stana i učenju jezika.

Deo prekovremenih radnih sati mesečno dodatno se plaća, a deo se pretvara u slobodne dane.

Inače od svega ovoga čini mi se da škole za strane jezike imaju najviše koristi.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *